Western Bosnian Islamic Community Center
2944 N. Narragansett Ave,Chicago, IL 60634 (773) 622-5690   www.wbicc.org
''Svi se čvrsto Allahova užeta držite i nikako se ne razjedinjujte! I sjetite se Allahove milosti prema vama kada ste bili jedni drugima neprijatelji, pa je On složio srca vaša i vi ste postali, milošću Njegovom, prijatelji.'' (Kur’an)
Slijedite nas na www.facebook.com/wbicc.org
Uzvišeni Allah u Kur'anu i plemeniti Poslanik, alejhi selam, u hadisima, podstiču i hvale postavljanje
pitanja s ciljem stjecanja korisnog znanja.

U ovoj rubrici imate priliku čitati aktuelna pitanja i odgovore eminentnih učenjaka.

Možete i vi pitati ono što vas interesuje o islamu kontaktirajući nas na email:
usdzemat@gmail.com.

Gospodaru naš, povećaj nam znanje i učini nas boljim! Amin!
Odgovor:
Postiti nisu dužne sljedeće kategorije ljudi:
1 - Nemusliman. On čak nije dužan napostiti dane provedene u nevjerstvu. Njegova obaveza je postiti od dana prelaska na islam.
2 - Dijete sve dok ne postane šerijatski punoljetno. Jedino se preporučuje navikavanje na post od malih nogu, kako djetetu kada postane punoljetno,
to ne bi pričinjavalo teškoću.
3 - Neuračunljiva osoba. To isto važi i za senilnu osobu.
4 - Stara osoba koja nije u stanju podnijeti post. Ona je, međutim, dužna dati fidju/iskup, tj. za svaki dan nahraniti po jednog siromaha.
5 - Bolesna osoba. Bolesnik će nadokanditi post nakon ozdravljenja. Ukoliko je bolest stalna ili neizlječiva, onda će podijeliti fidju.
6 - Trudnica i dojilja. One će napostiti propuštene dane čim se za to ukaže prilika.
7 - Žena koja ima hajz/mjesečni ciklus ili nifas/stanje poslije poroda. One će, takođe, napostiti propuštene dane čim stignu.
8 - Putnik. On će napostiti dan za dan kada se vrati kući.
9 - Radnici u izuzetno teškim uvjetima. Ovdje se misli na radnike koji rade toliko teške fizičke poslove, koji im, ukoliko poste, mogu nanijeti veliku
štetu. Oni će napostiti dan za dan ukoliko im se za to ukaže prilika. U protivnom će dati iskup-fidju.
10 - Zatvorenici. Ovdje se misli na zatvorenike koji rade teške poslove. Ako se, pak, radi o doživotnoj robiji, na kojoj se rade vrlo teški poslovi,
podijeliće se fidja.
11 - Osoba koja je prisiljena da se omrsi. To se misli na osobu koja spašava nekoga iz požara, davljenja u vodi i slično. Ako je neophodno da se
omrsi, ona će to učiniti i taj dan, kasnije, napostiti.
Na pitanje odgovorio: prof. dr. Šefik Kurdić


Pitanje:
Imam pitanje u vezi posta i iz zaborava pojedene hrane, tj. grickalica i kikirikija. Nešto sam već progutala od toga ali čim sam se sjetila da postim
odmah sam prekinula da jedem i ono što sam imala u ustima sam izbacila i saprala usta, tako da ne bi išta od ostatka u ustima slučajno progutala. Je li
post ispravan i kako postupiti sa tim zalogajem u ustima?
Odgovor:
Ukoliko osoba proguta hranu ili piće iz zaborava, post neće biti pokvaren. Ako se osoba prisjeti posta, a u ustima ima nešto hrane, izbacit će je,
izaprati usta u nastaviti postiti.

Pitanje:
Imam reumatološku bolest sa kojom se ne smije postiti, a inače sam više puta operisao kičmu. Također trošim tablete, te me zanima kako da
postupim sa svojim postom.
Odgovor:
Ukoliko Vam je pouzdan ljekar preporučio da ne postite, jer post šteti Vašem zdravlju, onda je to opravdan trazlog da se post prolongira za period
nakon ozdravljenja, dan za dan. Ako je bolest hronična, neizlječiva, onda je rješenja u fidji, tj. da za svaki dan posta nahranite jednog siromaha.

Pitanje:
Da li se post kvari ljubljenjem, bez erekcije i bez ejakulacije?
Odgovor:
Ljubljenje supruge bez erekcije i ejakulacije, tokom posta, ne kvari post, ali ga treba izbjegavati, jer se može lahko oteti kontroli.

Pitanje:
Zamolio bih Vas da mi odgovorite na sljedeće pitanje. Sudeći po tome da radim kao varioc u teškoj metalmehanici u inostranstvu 10 sati dnevno,
kakav je stav vezano za post pri takvom radu.
Odgovor:
1. Osobe koje rade teške fizičke poslove tokom kojih gube velike količine tečnosti tako da bi post mogao ugroziti njihovo zdravlje, imaju opravdanje
(uzur) da prekinu post i naposte propuštene dane shodno kur'anskom ajetu: "a ko se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj dana naposti, - Allah
želi da vam olakša, a ne da poteškoće imate..." (El-Bekare, 185). Ono što može dovesti do bolesti ili do usporenja ozdravljenja može imati tretman
bolesti. U dane vikenda ili odmora, nema opravdanja da se ne posti. Također, islamski pravnici smatraju da osobe u sličnim slučajevima trebaju
zanijetiti post i da se mogu omrsiti tek kada osjete veliku teškoću zbog posta.

Pitanje
Da li je muslimanu koji posti i koji je vlasnik ugostiteljskog objekta u kojem se ne služi alkohol dozvoljeno tokom ramazana posluživati goste koji ne
poste?
Odgovor
Esselamu alejkum!
U složenim i komplikovanim okolnostima kakve vladaju kod nas, te u svjetlu zakona prema kojemu radnja mora biti otvorena u određeno vrijeme, ne
vidim druge mogućnosti osim stava da je to gotovo neizbježno rješenje, posebno imajući u vidu da kod nas žive i nemuslimani. Nije to najbolje
rješenje, ali ne vidimo drugog realnog rješenja. Ako je moguće uz ramazan koristiti godišnji odmor i u to vrijeme zatvoriti objekat ili ga koristiti samo
navečer, to bi bilo bolje i sigurnije.

Pitanje:
Htjela bih vas pitati da li mogu postiti a tek sam ostala trudna. Sad se osjećam odlično i mogu da postim ali se bojim za zdravlje bebe, da li njoj to
škodi?
Odgovor:
Najbolje je da se o tom konsultirate s pouzdanim ljekarom. Ukoliko ocijeni da može štetiti zametku, možete napostiti propuštene dane.

Pitanje:
Da li psovka kvari post?
Odgovor:
Ukoliko se radi o psovci koja izvodi iz vjere, post će biti pokvaren i treba, uz obnovu imana, napostiti taj dan. Ako se, pak, radi o običnoj psovci
(koja ne izvodi iz vjere), post neće biti pokvaren, ali će njegova vrijednost i sevap biti bitno umanjeni. Psovka tokom posta je znak da taj post ne
postiže svoju punu svrhu, već zadovoljava samo formu. Mnogo je postača - kaže se u jednom hadisu - koji, osim gladi i žeđi, od svog posta nemaju
ništa drugo. Da nas Uzvišeni sačuva od takvog iskušenja i belaja.

Na pitanja odgovorio: fetva-i-emin prof. dr. Enes Ljevaković




Pitanje:
Da li kapi za nos ili oči kvare post?
Odgovor:
Kapi za nos ili oči ne kvare post. Tako su to konstatovali učenjaci. Isti propis važi za: miris, davanje krvi radi laboratorijske analize, krv iz nosa,
nehranjive inekcije, prašina, kušanje hrane od strane kuhara ali bez da uđe unutar tijela, ili ko ispere usta pa mu nekoliko kapi nenamjerno uđe u
utrobu, ili sprej za astmu, pljuvačka koje se nađe u ustima, i sl.

Pitanje:
Šta je propis žene koja posti, ali prije zalaska Sunca na nekoliko trenutaka pojavi joj se znakovi mjesečnice?
Odgovor:
Ako se stvarno pojavi i vidi njene tragove, njen post je time pokvaren, ona ima nagradu za dio dana koji je ispostila, ali dužna je da naposti taj dan.
Međutim, ukoliko samo osjeti mjesečnicu unutar tijela ali ne primijeti njezine tragove van tijela, ili se pojave njeni tragovi nakon zalaska Sunca – njen
post tada biva ispravan.

Pitanje:
Da li je dopušteno ženi upotreba pilula za sprečavanje mjesečnice u Ramazanu?
Odgovor:
Dozvoljeno je ženi koristiti ove pilule pod uvjetom da povjerena i kompetentna osoba konstatuje nepostojanje štete u njima, a bolje joj je da ih ne
koristi. Uzvišeni Allah je propisao ženi da ne posti u vremenu mjesečnice i naredio joj je da isti broj dana naposti, i zadovoljan je da joj to bude vjera.
Na pitanja odgovorio:  Muhamed Salih Munedžid


Ako bi musliman zaklao odgovarajuću životinju sa namjerom kurbana u danima Kurban-bajrama, za svoga umrloga oca, djeda ili nekog drugoga, to
nema nikakve smetnje. Međutim, nije ispravno klati kurban samo za umrle, tj. da se kurban ne zakolje za sebe i svoju živu porodicu, što je glavna
obaveza u danima Kurban-bajrama. Također, ako bi prinio žrtvu kao vid sadake siromasima u toku godine, to je dozvoljeno, zato što sadaka koristi
mrtvome kao i živome, bez obzira da li se udjeljivalo meso, novac ili hrana. Sve to koristi mrtvome, a i živome insanu.

Zabilježeno je da je Allahov Poslanik, alejhi selam, upitan o čovjeku koji udijeli sadaku za svoju umrlu majku, da li ona ima sevap – nagradu za to, pa
je kazao: ''Da.''

U hadisu koji je zabilježio imam Muslim spomenuto je da je Poslanik kazao: ''Kada preseli neko od sinova Ademovih, prekinu se njegova djela osim u
tri slučaja: trajna sadaka, znanje kojim će se drugi koristiti, ili čestito dijete koje će moliti za njega.''

Rezime: Kurban u danima bajrama treba klati prvenstveno za sebe i žive, nakon čega se kurbani mogu klati i za umrle. Što se tiče kurbana kao vid
sadake, oni mogu klati za žive i umrle tokom cijele godine.

Rekao je Uzvišeni Allah u Kur'anu Časnom:

“Zaista smo ti mi dali veliko dobro. Pa klanjaj svome Gospodaru i kolji kurban. Zaista je onaj koji te mrzi bez spomena.”

A Allah najbolje zna!
Ko je dužan klati kurban?

Prema šeri’atskim propisima – svaki musliman i muslimanka, koji uz bajramske dane posjeduju preko svojih kućnih potreba imovinu (bilo koje vrste) koja
odgovara vrijednosti jednog „nisaba“, tj. 91, 8 grama zlata ili 641,5 grama srebra, dužni su zaklati kurban. Kurban kolje svako za sebe. Prema tome, muž nije
dužan klati kurban za ženu niti za djecu. Žena, ako ima svog vlastitog imetka, dužna je za sebe zaklati kurban, kao što je obavezna lično izvršavati i druge
vjerske dužnosti (klanjati, postiti, obaviti hadž i dr.)

Šta se može zaklati kao kurban i za koliko osoba?

Kao kurban može se zaklati goveče ili bravče. Najbolje je da se kao kurban zakolje bravče (ovan, ovca ili koza) koje je navršilo godinu dana. Može i mlađe
ukoliko je po težini i veličini ravno onome od godinu dana.

Jare ili janje ne mogu poslužiti za kurban dok ne navrše godinu dana starosti.Jedno bravče može se zaklati samo za jednu osobu.

Goveče koje mora imati najmanje dvije godine može biti kurban za sedam osoba (može i za manje osoba) samo ako su svi odlučili da im dotično goveče bude
kurban. Ukoliko bi jedan od učesnika odlučio da njegov dio mesa ne služi za kurban, tada ni drugim nije valjan kurban.

Vrijeme klanja kurbana

Kao što se namaz, ramazanski post, hadž i neke druge vjerske dužnosti obavljaju u određeno vrijeme, tako i za klanje kurbana ima određeno vrijeme, pa ako se
prije ili poslije određenog vremena zakolje, u tom slučaju kurban ne valja, tj. ne smatra se kurbanom niti je dotična osoba izvršila propisanu dužnost. Vrijeme
klanja kurbana nastupa sa zorom prvog dana kurban-bajrama (tj. nakon klnajanja bajram-namaza) i traje sve do akšama trećeg dana Bajrama.

Ko može zaklati kurban?

Najbolje je da svako ko je dužan klati, lično prekolje svog kurbana. Međutim, ukoliko iz bilo kojih razloga ne može to učiniti, može ovlastiti drugog da umjesto
njega prekolje kurban, a on bi mogao bar da prouči na nož Bismillu i Allahu ekber.

Onaj ko iz bilo kojih razloga ne može da lično prekolje kurban lijepo je da bar bude prisutan pri klanju svog kurbana. Muhammed, a.s., pozvao bi svoju kćerku
h. Fatimu, da prisustvuje klanju svog kurbana rekavši joj: „Budi prisutna kada se kolje tvoj kurban, jer čim se rastavi prva kap krvi od tvog kurbana tada će ti
Uzvišeni Allah oprostiti grijehe, koje si učinila prema njemu.“

Šta uraditi s kurbanskim mesom?

Prema šeri’atskim propisima, kurbansko meso ne smije se prodavati.

Muhammed, a.s., savjetovao je svoje sljedbenike da meso od svog kurbana razdijele na 3 (tri) jednaka dijela, od čega 1/3 (jednu trećinu) zadržati za svoje
potrebe, a dvije trećine podijeliti tako da 1/3 podijele rodbini i prijateljima (pa makar oni bili i bogati), a treću trećinu podijele siromasima.Dozvoljeno je
kurbanskim mesom počastiti komšije i prijatelje nemuslimane ili im po jedno parče kurbanskog mesa poslati kući. Potrebno je znati da ima kurbana od čijeg se
mesa ne smije zadržati za svoje potrebe, niti od njega jesti, već ga u cjelosti podijeliti siromasima. Takav je:

zavjetni kurban. To je kurban za koji se čovjek sam obaveže i kaže da će zaklati kurban – uz neki uvjet ili bez uvjeta, kao na pr.: „Ako mi se to i to ispuni,
zaklat ću kurban i sl.“

kurban koji se kolje za umrlog ili ako je to umrli oporučio (vasijjet učinio). Međutim, ako pak neko odluči da kolje kurban za svog umrlog, bez oporuke umrlog,
u tom slučaju s tim mesom slobodno raspolaže, kao sa mesom od svog kurbana.


Umjesto zaključka

Iz navedenog se vidi da je klanje kurbana jedan od islamskih dužnosti, koja je Kur’anom i hadisom propisana muslimanima.

Veliki je broj muslimana, koji imaju sve uslove za klanje kurbana, ali tu obavezu zanemaruju. Možda većini još uvijek nije poznato od kakvog je moralnog
značaja zaklati kurban. Evo nekoliko hadisa koji govore o toj koristi.

Hazreti Aiša, r.a., kaže da je Muhammed, a.s., jednom prilikom rekao: „Zaista među najdraže stvari Uzvišenom Allahu je i klanje kurbana na Hadži-bajram.
Sigurno onom koji zakolje kurban neće izostati velika nagrada na budućem svijetu.“ „Kada musliman zakolje kurban, namjeravajući s tim steći Božije
zadovoljstvo i čineći to samo, što je to naredio Uzvišeni Allah, to će njegovo dobro djelo dospjeti Allahu prije nego krv kurbana padne na zemlju tj. Allah, dž.š.,
će primiti taj kurban od svog roba sa najvećim zadovoljstvom i uvrstiti ga u najbolja njegova djela, pa će ga zato na budućem svijetu naročito nagraditi.“

Ima veliki broj muslimana i muslimanki koji su dužni zaklati kurban, koji žele da ga zakolju, ali nemaju gdje. Preporučili bi im da svoj kurban poklone učenicima
neke od medresa, gdje će prema svim šeri’atskim propisima biti zaklani za dug onoga koji ga je poklonio u Božije ime. Ukoliko je nekom nemoguće nabaviti ga i
odnijeti u medresu, dovoljno je da uplati određeni iznos novca za nabavku kurbana medresi, a oni preuzimaju svu dalju brigu oko nabavke i klanja kurbana.
KORISNA KNJIGA O HADŽDŽU I KURBANIMA